Opaska o istorijskoj istini/činjenici/znanju
Svaki narod ima jedan ili više posebnih dana - onih koji simbolizuju neke istorijske događaje važne za njega. Jedan od takvih prelomnih događaja novije srpske istorije desio se 27. marta 1941. godine. Nakon pristupanja Trojnom paktu Kraljevine Jugoslavije, desile su se "spontane" demonstracije naroda, kasnije bombardovanje Beograda i rat u Jugoslaviji. Koliko zaista znamo o tom događaju i tom ratu?
U školi su nas učili zvaničnu istoriju, koja je često iskrivljena i nepotpuna. Nakon pada komunizma istoričari su otkrili mnogo novih fakata i informacija vezanih za period početka Drugog svetskog rata i komunističke diktature. Nedavno sam čitao knjigu Istina o 27. martu, koja baca "novu svetlost" na martovske demonstracije. "Spontani" događaj naroda iz 27. marta 1941. godine nije bio baš tako spontan, već isfabrikovan. Izgleda da su ga planirali i sproveli u delo britanski obaveštajci, koji su nam i kasnije "mrsili konce". Takođe, učili su nas da su nam Čerčil, Ruzvelt i Staljin bili saveznici. Čerčil nam je tih godina bio saveznik isto onoliko koliko nam je Bler bio saveznik 1999. godine.
Postoji li istorijska istina? Šta je to istorijska činjenica? Kakva je priroda istorijskog znanja? Šta je istorijska indoktrinacija? Ima mnogo pitanja u istoriografiji i filozofiji istorije koja su nalik navedenim. Međutim, ne moramo biti teoretičari da bismo razumeli da nešto sa istorijskim znanjem nije u redu.
Istorija je važna nauka, uprkos njenoj savremenoj relativizaciji i (nakaradnoj) popularizaciji. Ona formira našu svest, stav prema životu i naš vrednosni sistem. Istorija, dakle, nije samo neko znanje koje je nezavisno od našeg života i koje ga se posredno tiče (kao što su na primer, ekologija ili građevinarstvo), nego je to znanje koje je u najdirektnijoj vezi sa našim pogledom na svet, sa načinom na koji vidimo sebe i svet u kome živimo. Istorija o kojoj govorim je zapravo jedna meta-istorija. To je tako zato što istorijsko znanje, kao što smo prethodno videli, nikada nije potpuno i nikada nije jednostavno. Ono je u principu otvoreno i podložno korekcijama. A svaka nova otkrivena činjenica, veza, informacija i podatak unosi promenu u celinu tog znanja. Mi stalno u istoriji iznova promišljamo i analiziramo, kako same događaje i postupke, tako i naše pojmove i naučne alate kojima te predmete istorijskog mišljenja zahvatamo i obrađujemo (to je meta element). Mene su učili da je Čerčil bio lider Saveznika i da je nama (Srbima) britanski narod bio saveznik u Drugom svetskom ratu. To je jedna laž ili istorijska neistina. Knez Pavle je jednom prilikom rekao da mi nismo imali saveznike u to vreme. Ispitivanje navedenog nas upućuje da preispitamo i sam pojam saveznika (i u tom ratu ali i generalno).
Petar Gordić, diplomirani inženjer filozofije:)
Додај коментар |
0 Трекбекови