Шумадијски блуз

О достојанству једне професије

Filozofija obrazovanja — Аутор tarpe @ 23:00

Непоткупљива професорка Н
 
Лекција из етике Рајне Драгићевић
 
У времену у коме сви причају о образовању, тешко је наћи оне који заиста знају шта је образовање и који свој живот несумњиво и максимално "дају" професији педагога, учитеља, професора, узора...образовање није писменост, ученост, начитаност, васпитаност, научност, није искључиво само ово иако јесте нека смеша свега овога. Свет се убрзано мења, знање се трансформише, а да тога нисмо ни свесни. Имам осећај да све толиком брзином пролази поред мене! Авиони, камиони, вести... Ипак, има и нечег што је стално. Чуо сам једну поучну причу о томе! Наиме, на једном скупу југословенских књижевника неко је држао говор о потреби да се књижевност прилагоди времену, о потреби за новим изразом, новим тенденцијама, променама (наличје те приче била је критика на рачун Андрића). На те опаске да су људи "пре сто година орали земљу плугом и воловима, а данас машинама" (те да књижевност треба да следи ту дијалектику да тако кажем), јавио се Иво Андрић и рекао следеће (парафразирам) : Да, слажем се са реченим, само не смемо заборавити следеће; мајке су и пре сто година "носиле" децу девет месеци и данас је то тако!
 
Паметном доста! 
 
Треба имати меру у свему, па и у погледу образовања!
 
Петар Гордић, 19/02/2017 
 
 
 

Svensonovo uvođenje u filozofiju

Увод у филозофију — Аутор tarpe @ 22:53

Pojam “filozofije” se ponekad koristi u strogo ograničenom obliku, kada neka tradicija ili škola mišljenja želi da tu reč učini svojim vlasništvom [19]
 
Nijedna kratka definicija ne može obuhvatiti raznolikost filozofije [19]
 
Filozofija je aktivnost, a ne niz rečenica za učenje, metoda ili istina koje neko jednostavno mora usvojiti kao član neke mislilačke zajednice [25]
 
Osnovna ideja filozofije (…) izražena je u Kantovom opisu prosvetiteljske misli kao imperativ da se koristi sopstveni razum kako bi se prekoračila sopstvena “samoskrivljena nezrelost” [28]
 
Cilj je postojati na svetu na promišljen način [34]
 
Čovek je metafizičko biće. (…) A filozofija je nezaobilazna. Ona se nalazi u našem jeziku, u politici, u našim postupcima, u skoro svakoj ljudskoj aktivnosti. Svi filozofiraju, ali nisu svi svesni da to rade [34]
 
Spoznaja da postoji ne-naučna spoznaja je ključna za adekvatno razumevanje cilja filozofije i njenih mogućnosti [56]
 
Teško se može reći da neki analitički filozof, kao što je Dejvidson, piše mnogo “jasnije” od nekog kontinentalnog filozofa poput Deride [66]
 
Istorija filozofije se bavi sopstvenim vremenom [72]
 
Najvažniji rezultat filozofske refleksije za mene nije to što me vodi ka novoj istini, već pre što me dovodi u stanje da vidim više mogućnosti – prostor za razmišljanje postaje veći [122]
 
Filozofija koja se praktikuje na univerzitetima se ne bavi time da se neko obrazuje ili oformi kao osoba, već da se obuči za određeni posao [152]
 
Za jedan od važnijih zadataka filozofije smatram artikulaciju osnovnih metafizičkih shvatanja koja imamo (…) i njihovo kritičko vrednovanje [158]
 
Onaj ko tvrdi da ne postoji besmrtna duša nije ništa manje metafizičar nego onaj koji tvrdi suprotno [158]
 

Lars Svenson, Šta je filozofija? 2012, Karpos, Loznica
 
Gordić Petar, 13/02/2017
 
 
 


Powered by blog.rs